Naša je gimnazija osnovana, već pomalo davne, 1964. godine.
Na Savjetu škole, održanom 25. rujna 1964., odlučeno je da škola ima naziv: XVI. gimnazija "Dragica i Rade Končar".
Prva je točka dnevnog reda bila: Izvješće o osnivanju gimnazije.
Sjednici Savjeta su nazočili njegovi članovi: Nada Buljan, dr. Rudolf Filipović, Zlata Goldstein, Zlata Kipčić, Vera Nagy, Nada Uzelac i Smilja Tripalo.
Za v.d. direktora je imenovana gospođa Antica Stojsavljević, profesorica engleskog jezika.
U prvu je školsku godinu, 1964.-1965., upisano 102 učenika. Oni su raspoređeni u dva prva i jedan drugi razred.
Učenici drugog razreda došli su iz drugih zagrebačkih gimnazija. Novoosnovana je gimnazija za učenike bila zanimljiva jer je imala dvojezični program. Nastava se odvijala na hrvatskom i engleskom jeziku. 
U školu su se mogli upisati samo odlični učenici koji su položili rigorozni pismeni i usmeni ispit iz engleskog jezika. Jezična je kompetencija iz engleskog jezika bila presudna, uz odličan uspjeh, za upis u dvojezični program škole.
Engleski jezik je bio prvi strani jezik s 6 sati nastave tjedno. Dva sata su obavezno predavali izvorni govornici engleskog jezika.
Sjedište je škole bilo u zgradi osnovne škole u Mesićevoj ulici. Danas je u prostorima te osnovne škole smještena XVIII. gimnazija.
Nastavu su izvodili redovni profesori: Vjera Čokić, Maja Enrović, Zlata Kipčić, dr. Josip Lučić, Vera Nagy, Đurđa Sepić, Vojislav Tomić i Vlatka Valenta Šiprak.
U šk.g. 1964.-1965. radili su i profesori u statusu vanjskih suradnika: Ratimir Mardešić, Dinko Zorić, Smiljka Dabrić i Željko Rus.
Vanjski je stručni suradnik bila dr. Sonja Bičanić.
Izuzetno je dobra bila suradnja s Katedrom za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Profesori s anglistike, jednim dijelom, bili su predavači engleskog jezika i mentori mlađim profesorima.
U sljedećoj školskoj godini 1965.-1966., s dužnosti v.d. direktora gimnazije, odlazi profesorica engleskog jezika Antica Stojsavljević.
Za direktoricu gimnazije je izabrana profesorica Ruža Feldman.
Pod njenim je vodstvom, u kratkom vremenskom razdoblju, gimnazija stekla veliki ugled.
Školske godine 1966.-1967. proglašena je najboljom gimnazijom (srednjom školom) u bivšoj državnoj tvorevini SFRJ.
Dvije je godine kasnije ponovno zauzela izvrsno treće mjesto u rangiranju najboljih srednjih škola Jugoslavije.
Taj je visokorangirani ugled škola uspješno zadržavala cijelo jedno desetljeće.
U tom desetljeću (1967.-1977.), ona je bila ugledna škola koju su redovito posjećivale međunarodne delegacije, koje su tada dolazile u Hrvatsku.

To je gimnaziji davalo europski značaj i ugled.
U drugom desetljeću svoga rada u gimnaziji stalno raste broj učenika i razrednih odjela.
Tako već u školskoj godini 1972./73., škola ima 16 razrednih odjela.
Direktorica je škole i dalje gospođa Ruža Feldman, a Savjetu škole predsjedava uvaženi profesor engleskog jezika dr. Rudolf Filipović, inače tada profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća, dolazi do radikalne reforme hrvatskog školskog sustava.
Tadašnji ministar Ministarstva prosvjete i športa, dr. Stipe Šuvar, ukida rad gimnazija, stvarajući hrvatski srednjoškolski sustav sa zajedničkim Nastavnim planom za prvu i drugu godinu srednjoškolskog obrazovanja (pripremni stupanj) i velikom raznolikošću programa u trećoj i četvrtoj godini (završni stupanj).
U gimnaziji se već školske godine 1975./76. obrazuju učenici za turistička zanimanja (vodiči, recepcionari, prevoditelji) i za razna druga službenička zanimanja.
Gimnazije, kao najelitnije škole, polako nestaju. Umjesto njih, stvaraju se srednjoškolski centri s velikim brojem učenika i razrednih odjela.
Učenje stranih jezika i društveno - humanističko obrazovanje polagano nestaju.
Uvode se novi nastavni sadržaji: Teorija i praksa samoupravnog socijalizma, Osnove marksizma i Proizvodno tehničko obrazovanje.
Partijska je ideologija Saveza komunista Jugoslavije nametnula takav sustav odgoja i obrazovanja, koji će sve do stvaranja hrvatske države, devastirati stoljetnu tradiciju hrvatskog školstva.
To razdoblje "šuvarizma" trajat će od 1975. pa sve do 1991. godine.
Naša je gimnazija u lipnju 1977. godine izgubila svoju pravnu osobnost.
Te se godine, najprije udružuje s Jezičnom gimnazijom "V. I. Lenjin" u Jezični Centar, a zatim ulazi u sastav Obrazovnog centra za jezike, sa sjedištem u Križanićevoj 4a.
U taj se Centar udružuju dvije škole: Klasična gimnazija i Jezična gimnazija "V. I. Lenjin", u čijem su sastavu bile dvije bivše gimnazije: XVI. gimnazija "Dragica i Rade Končar" i Jezična gimnazija "V. I. Lenjin", poznatija kao ruska gimnazija.
Za direktora je Obrazovnog centra za jezike imenovana, već pomalo legendarna, Ruža Feldman.
U novonastalom Centru sve su škole nastojale, i u najvećem dijelu su uspjele, sačuvati svoj tradicijski identitet i ugled kojeg su desetljećima, a Klasična gimnazija i stoljećima, uživale.
Stvaranjem hrvatske države, započinje i proces formiranja novog hrvatskog obrazovanja sustava.
Raspada se Obrazovni centar za jezike (1991.) i ponovno se škole vraćaju svom prirodnom tijeku razvoja.
Tako naša škola vraća svoju pravnu osobnost i počinje samostalno djelovati pod jednostavnim nazivom: XVI. gimnazija, Križanićeva 4a.
U tom je dramatičnom ratnom periodu (1991.-1995.), izuzetno bilo teško ostvarivati odgojno - obrazovne zadaće.
No, i pored svih nepovoljnih okolnosti koje rat donosi, profesori i učenici su uložili ogroman trud i uspjeli su vratiti ugled školi koji je nekad imala.
Učenici na mnogobrojnim natjecanjima postižu zapažene uspjehe. To se posebno odnosi na natjecanja iz stranih jezika i hrvatskog jezika, na kojima su učenici vrlo često osvajali prva mjesta na državnim natjecanjima.

Ravnateljica je gimnazije, u razdoblju od 1991. pa do 2000. godine, bila Kata Bolf, profesorica matematike.
U ovih desetak godina, nakon ponovnog osamostaljenja, škola je postigla zapažene rezultate u mnogim područjima svog rada. O tome, najbolje svjedoče i uspješni upis naših učenika na hrvatska i strana sveučilišta.
Od 2001. godine, bitno se mijenja i kurikulum škole. Uz redovitu nastavu, propisanu Nastavnim planom i programom, razvijeni su i drugi oblici nastavnog rada, od kojih bismo posebno istaknuli izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te projektnu nastavu (vidi aktivnosti u školi).
Posebni identitet školi daje dvojezična nastava. Ponovno je uspostavljen kontinuitet izvođenja nastave, u jednom odjeljenju, na hrvatskom i engleskom jeziku. Škola je integrirana u europski bilingvalni sustav.
U nastavi sudjeluje oko 45 profesora i stručnih suradnika.
U sastavu profesorskog zbora su mnogi profesori iz bivše XVI. gimnazije "Dragica i Rade Končar" i jezične gimnazije "V. I. Lenjin".
Zahvaljujući njima, i mlađim profesorima, XVI. gimnazija se svrstala u sam vrh hrvatskog školskog obrazovnog sustava.
To obvezuje sadašnje, i buduće, generacije profesora i učenika.
Stečeni ugled treba sačuvati i stalno težiti ka boljoj, još kvalitetnijoj školi.